Dva bosanskohercegovačka umjetnika stoje iza kaligrafije i vizuelnog identiteta Zemzem Watch Towera, najveće sahat-kule na svijetu, smještene u neposrednoj blizini Kabe u Meki. Riječ je o jednom od najznačajnijih savremenih projekata koji povezuje umjetnost, vjeru i prostor, a koji svakodnevno vidi i doživljava više miliona vjernika iz cijelog svijeta.
Iako je projekat realiziran u strogo profesionalnim i tehničkim okvirima, njegova suština daleko nadilazi samu izvedbu. Radi se o priči o arapskoj kaligrafiji kao duhovnoj disciplini, o povjerenju, znanju i odgovornosti pisanja u prostoru od neizmjerne vjerske važnosti.
O vlastitom putu u svijetu arapske kaligrafije, procesu učenja i iskustvu rada u neposrednoj blizini Kabe govorio je bosanskohercegovački kaligraf Abdulhak Hadžimejlić u emisiji Novi dan.
Govoreći o tradiciji i standardima ove umjetnosti, Hadžimejlić je istakao da se Turska danas smatra jednim od najznačajnijih centara arapske kaligrafije u svijetu.
Kako je naveo, razlika između rada u Bosni i Hercegovini i velikih kaligrafskih centara izuzetno je izražena, jer se u tim sredinama posebna pažnja posvećuje najsitnijim detaljima, gdje se preciznost mjeri gotovo u mikronima. Upravo taj nivo discipline, kako kaže, probudio je u njemu dodatnu motivaciju i želju za napretkom, naglašavajući da su se i Bošnjaci prepoznali i afirmisali unutar tog kulturnog kruga.
Hadžimejlić se arapskom kaligrafijom bavi od svoje 16. godine, a ističe da je ova umjetnost prisutna u njegovoj porodici već gotovo dvije stotine godina. Smatra da Bošnjaci posjeduju snažan potencijal u ovoj oblasti, ali često nisu svjesni vlastitih mogućnosti.
Prema njegovim riječima, talenat sam po sebi nije dovoljan bez kontinuiranog rada i podrške okoline, kao i bez osobe koja će prepoznati potencijal i ohrabriti dalji razvoj.
Govoreći o angažmanu na projektu u Meki, Hadžimejlić ističe da taj poziv nije doživljavao kao nešto nedostižno. Nakon realizacije jednog projekta u Kiseljaku, dobio je najavu da bi mogao raditi kaligrafiju u Meki, a ubrzo potom uslijedio je i konkretan poziv te dogovor o dimenzijama, tekstu i rokovima izrade.
Posebno je naglasio savjete svog oca, koji ga je učio da se uspjeh gradi tiho, strpljivo i vrijednim radom, bez nametanja, vjerujući da će kvalitet uvijek pronaći svoj put.
Na kraju je poručeno da Bosna i Hercegovina ima izuzetno kvalitetne i posvećene kaligrafe, te da je kaligrafija zahtjevna i „ljubomorna“ umjetnost koja traži potpunu predanost, strpljenje i iskrenu želju za znanjem.
